Grofovskoj obitelji Pejačević manjkalo je radne snage za obradu zemlje, sjetvu, žetvu, a naročito za radove u šumi. Uvjerivši se u sposobnost i marljivost Slovaka iz tadašnjeg siromašnog sjevernog dijela Slovačke koji su ovamo dolazili kao sezonski radnici, ponuđeno im je da se trajno dosele na ovo područje. Upravo na mjestu gdje se danas nalazi centar sela, počeli su krčiti prva hrastova i bukova stabla te graditi prve kuće. No, pravi izgled sela Markovac je dobio 1880. godine postavljanjem ploče na početku sela s nazivom „Markovac Našički“. Naselje je dobilo ime u znak sjećanja na sina Gabrijele i Ladislava - Marka. No, postoje i pisani tragovi da je naselje dobilo ime po tamošnjem prvome rođenom djetetu (1880.), muškom dječaku Marku, čije je rođenje, prema vjerovanju, trebalo selu donijeti sreću. 23. studenog 1881. godine blagoslovljeno je markovačko groblje, koje je smješteno na uzvisini blizu današnje glavne željezničke postaje. Blagoslovio ga je Josip Kršnjavi - podarhiđakon i župnik u Feričancima. Gabrijela Pejačević - žena grofa Ladislava, dala je u Markovcu napraviti kip Sv. Marka koji je svečano blagoslovljen 15. svibnja 1892. U Markovcu danas žive većinom potomci slovačkih doseljenika, no i drugih doseljenika koji su došli tijekom rata. Tijekom Domovinskog rata doselio se i veći broj Hrvata iz Bosanske Posavine, koji su se također lijepo uklopili u seoski i vjerski život.

 

 

Crkva u Markovcu Našičkom

 

Prva crkva počela se graditi 1913. godine. Sav materijal poklonio je grof Teodor Pejačević, a Markovčani su je sami izgrađivali. Bila je malenih dimenzija - svega 14.7 m². S radovima se nastavilo po završetku Prvog svjetskog rata. Prvi radovi na obnavljanju ove kapelice izvršeni su 1975. godine, a temeljito je obnovljena i ponovno posvećena po domaćim svećenicima: fratrima Hugu Zajacu i Juliju Jančuli, 24. studenog 1996. godine. Veća, nova crkva, s vremenom je postala neophodna. Najprije je za služenje mise i okupljanje vjernika kupljena i preuređena jedna kuća s pripadajućim zemljištem. Kamen temeljac za sadašnju crkvu postavljen je 24. lipnja 1986. godine. Posvećena je 26. travnja 1992. godine u čast Sv. Marka. Nakon Domovinskog rata, podignut je i toranj sa zvonikom. Gradnji su pomogli vjernici svojim dobrovoljnim prilozima, ali i mnogobrojni donatori. Građevinski crkveni odbor od 15 članova pod vodstvom gospodina Ive Kolembusa bio je duša svih provedenih akcija.

 

                   


                      

 

 

Zaštitnik i datum proštenja

 

Zaštitnik sela je Sv. Marko Evanđelist koji se slavi 25. travnja. Na taj se dan, osim jutarnje Svete Mise, održava i svečano misno slavlje u 11.00 sati, s blagoslovom polja i žita. Priča o tome kako je Sv. Marko postao zaštitnik sela, vezana je uz njegovu sliku koju je Adam Zajac naručio u Osijeku, kod ruskog emigranta Nikole Mališkina. Spomenuta slika Sv. Marka posvećena je 25. travnja 1927. godine i danas se nalazi u župnoj crkvi. Od tada se taj dan slavi kao proštenje, odnosno Sv. Marko Evanđelist se štuje kao zaštitnik sela.

 

 

---