Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan. To je dan Uskrsnuća Isusa Krista - spasitelja i otkupitelja cijeloga svijeta. Uskrs se uvijek slavi u nedjelju.

 

Pripreme za Uskrs počinju korizmom, čiji je prvi dan Pepelnica, a broji 40 dana do Uskrsa. Pri svršetku korizme, dolazi Cvjetnica, koja se slavi u nedjelju - tjedan prije Uskrsa i uvod je u Veliki tjedan. Sama korizma završava početkom Vazmenog trodnevlja, tj. Velikim Četvrtkom, koji je spomendan Isusove posljednje večere.

 

Na Veliki Četvrtak ujutro, slavi se sveta misa posvete ulja na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene. Na taj se dan ujedno slavi i obnavlja ustanovljenje Euharistije i svećeničkog reda. Pjeva se i svira Slava, dok na crkvi zvone sva zvona, koja se nakon toga gase, zajedno sa orguljama, sve do ponovnog napjeva „Slave“ u Veliku Subotu.

 

Slijedi Veliki Petak - dan koji obvezuje vjernike na post i nemrs, to je ujedno i jedini dan kada se ne slavi sveta misa, već se služe obredi u spomendan Isusove muke i smrti, sastavljenih u tri djela: prvi dio je služba riječi, drugi dio je klanjanje križu i treći dio podjela Svete Pričesti. Tada je oltar bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika.

 

Velika Subota je dan tišine i molitve. Vjernici se zadržavaju u crkvi, oko posebno uređenog Gospodinova groba i razmišljaju o njegovoj muci i smrti. Uvečer  na Veliku Subotu slijedi Vazmeno bdijenje – vjernici se okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi. Tim se plamenom pali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Slijedi slavljenje svete mise, kojom počinje uskrsno vrijeme, a pri pjevanju „Slave“, ponovno se uključuju sva crkvena zvona i orgulje. Tada se po prvi put izgovara i pjeva poklik „Aleluja“ nakon korizme. Običaj je da na taj dan u svojim crkvama vjernici donesu hranu na blagoslov, koju će blagovati u Uskrsno jutro.