Za ovaj marijanski blagdan mogli bismo reći da je lijep, ali i pojmovno mnogima nepoznat. Ni mnogi "bolji" kršćani ne znaju sadržaj blagdana, ne znaju reći što se tu zapravo slavi. A oni koji "sve znaju" obično ga "tumače" po svom (ne)znanju... I jedne i druge zbunjuje prije svega ime blagdana, sastavljeno od dviju riječi: "bezgrešno" i "začeće". 

 

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije je katolička dogma, koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom, Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga začeća. Također, Marija nije bila lišena milosti posvete, već je bila puna milosti dobivenih od Boga i živjela je život posve bez grijeha. Često se zamjenjuje s doktrinom, kada je Marija začela Isusa, radi se o dvije različite pojave. Prema dogmi, Marija je začeta na normalni biološki način, ali njenu dušu je stvorio Bog u vrijeme njenog začeća.

 

Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio, papa Pio IX. u poslanici "Ineffabilis Deus", 8. prosinca 1854. g. Katolička Crkva vjeruje da dogma ima potporu u Bibliji. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao "punu milosti", a crkveni oci nazivali su Mariju - Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa. Tu misao ćemo čuti i u zbornoj molitvi svete mise: "Bože, ti si po zaslugama smrti svoga Sina unaprijed oslobodio od svake ljage grijeha začeće Djevice Marije i tako pripravio dostojan stan svome Sinu.

 

Imenom. "Ja sam Bezgrešno začeće" Marija se i sama predstavila, prilikom 16. ukazanja u Lourdesu, maloj Bernardici. Bilo je to četiri godine nakon proglašenja dogme, na dan 25.III., što je mjesnom župniku i biskupu uz sve ostalo bilo velikim poticajem da ozbiljno shvate sva lurdska zbivanja te da ukazanja proglase istinitim.